Postaje li san o besmrtnosti sve realniji?

Na II. Regionalnoj konferenciji digitalne medicine „Budućnost je sada”, koja se 7. travnja održava u zagrebačkom Hypo centru, okupit će se brojni strani i domaći IT&Health stručnjaci, među njima i mladi hrvatski znanstvenik Ivan Slade – Šilović.

Njegova dostignuća su impresivna. Magistrirao je na Rochester Institute of Technology u New Yorku na temu “Remote Medical Diagnostic”, završava doktorat na teoretskoj informatici na području upotrebe Blockchain tehnologije za osiguranje medicinskih baza i komunikacija IoT u Healthcare-u, autor je radova na temu tehnologije budućnosti u zdravstvu, član je EU tima za razvoj Blockchain tehnologije unutar InterPARES Trust svjetskog projekta osiguranja digitalnih arhiva, istraživački član International Society on Aging and Disease (ISOAD) organizacije za istraživanje starenja i bolesti uzrokovanih starenjem, član uprave MBA Croatia organizacije i predsjednik Hrvatsko Japanskog društva te dobitnik priznanja Japanske Vlade za razvoj Hrvatsko Japanskih odnosa.

prof_ivan_slade
Ivan Slade – Šilović održat će predavanje na temu upotrebe medicinskih podataka za predviđanje zdravlja u bliskoj budućnosti.

Na nadolazećoj konferenciji Ivan Slade – Šilović održat će predavanje na temu “Bliska budućnost upotrebe medicinskih podataka za predviđanje zdravlja”.

U razgovoru s Ivanom Slade- Šilović dotaknuli smo se digitalizacije hrvatskog zdravstva, ali i budućnost digitalizacije u zdravstvu općenito.

Ljudski san o besmrtnosti izgleda nestvarno. Tehnologija napreduje, no je li napredovala toliko da san o besmrtnosti postane realniji?

 – Jedan od načina besmrtnosti je da napravimo sve mehaničke dijelove umjetnima. I dok je tehnologija razvila većinu umjetnih dijelova, još uvijek nismo postigli umjetnu inteligenciju. Umjetna inteligencija polazi od pretpostavke da je ljudsko ponašanje predvidljivo. Ako je predvidljivo može se prikazati matematički, to se naziva Model Thinking. Ako se može matematičkim formulama, onda se može i softverski isprogramirati. To se naziva Machine Thinking ili Artificial Inteligence.

No, po Gaussovoj krivulji očekivane razdiobe, što je s onih 13% rezultata ponašanja koja nisu očekivana?

– Time se retroaktivno onda bavi psihologija, psihijatrija, teologija, astrologija, teorija igara, razne znanosti koje pokušavaju naknadno objasniti zašto su ljudi drugačije reagirali od očekivanoga. Tehnologija je tome pristupila na drugi način, pokušavajući prikupiti što više informacija o ljudskom ponašanju, kako bi ga i mi samo razumjeli i mogli ga onda objasniti računalima i smanjiti taj postotak ne očekivanih rezultata na što manji. Tako su razni uređaji koji ljudi koriste počeli prikupljati podatke i slati ih u baze generirajući velike količine podataka i stvarajući Big Data iz kojeg možemo analizirati uzorke naših ponašanja koji se ponavljaju, uspoređujući ih s raznim parametrima kako bi predvidjeli naše odluke i ponašanja i razvili jedan sasvim novi, prošireni sustav predviđanja naših odluka. Tu počinje ekspanzija Internet of Things,  faza učenja u umjetnoj inteligenciji, u kojoj mi još uvijek radimo, a računala ponavljaju za nama naše odluke, učeći od nas, no puno brže mogu analizirati prikupljene podatke iz Big Data jezera, te predvidjeti neke bolesti puno ranije nego današnji dijagnostički uređaji.

big-data-path
Pomoću Big Data razvija se sasvim novi, prošireni sustav predviđanja naših odluka.
U kojem je stupnju informatizacija zdravstva u Hrvatskoj danas?

– Početak u Hrvatskoj vezan je za početke Sveučilišnog Računarskog Centra 1971. godine te potrebom za telemedicinom i prijenosom slike modemom koja je bila snimljena s ekrana CT-a na prijelazu milenija. Još nedavno točnije 2008. godine,  je samo 10% medicinskih zapisa u arhivama bilo električno dok su danas gotovo sve arhive pohranjene u elektroničkom zapisu. U Hrvatskoj informatizacija i digitalizacija u zdravstvu prošla je kroz nekoliko faza: od digitalizacije medicinskih kartona, digitalnih slika, teleradiologije, ne centralnih arhiva slika i nalaza za svaku instituciju za sebe, povezivanja samo unutar ustanova kako bi se papirnate interne uputnice zamijenile s elektroničkim eUputnica, informatizacije primarne zdravstvene zaštite, liječnika opće prakse s apotekama kako bi se papirnati recepti zamijenili elektroničkima eRecept, preko stvaranje centralne baze za naručivanje CEZIHA i potrebe centralnih nalaza do trenutne gdje se povezuju sve zdravstvene ustanove i stvara eNalaz.

Digitalizacija i informatizacija u zdravstvu u Hrvatskoj prošla je kroz nekoliko faza.
Digitalizacija i informatizacija u zdravstvu u Hrvatskoj prošla je kroz nekoliko faza.
 Što možemo očekivati od nadolazeće digitalizacije?

– Problem nastaje kada se ne razmišlja o osiguranju zaštite povezanosti uređaja na internetu kao ni napravljenim arhivama podataka koje se analiziraju, te mogućnosti modifikacija, lažiranja i zloupotrebe, te povezanosti uređaja i arhiva. Po analizi Marc Goodmana, preko 70% svih uređaja je moguće hakirati, tj. preuzeti kontrolu nad njima i nad podatcima koje generiraju i razmjenjuju. Obzirom povezani uređaji šalju parametre o stanju pacijenta i vlastite funkcije za kreiranje arhive za analizu stanja i reakciju ovlaštenih osoba, potrebno je zaštititi komunikaciju i arhivu od ne ovlaštenih osoba. Uzmimo za primjer, što ako funkciju inzulinske injekcije ili snagu pritiska pejsmejkera netko namjerno promijeni i prouzroči dugoročno štetne posljedice ili ubije pacijenta? Ili ako netko izmjeni parametre koji se spremljeni u medicinski karton i prouzroči krive terapije bazirane na analizi dobivenih i spremljenih parametara? Interesantni podaci koji će se uskoro nalaziti u medicinskim bazama zapisa i kartonima bit će otisak prsta i zapis DNA koda dobiven iz DNA analizatora, osim svih povijesti bolesti i pretraga ovo su podaci po kojima će se analizirati bolesti. No, neke od metoda autorizacija plaćanja mogla bi biti i biometrijski s DNA kodom, dakle netko krađom podataka iz medicinske baze je zapravo došao u posjed vaše buduće kreditne kartice s PIN-om ili preko vašeg DNA zapisa genetički klonirati novu osobu po vašim originalnim ili izmijenjenim DNA kodovima. Radi zaštite medicinskih baza podataka od mogućnosti krađe ili izmjene, nove tehnologije tipa Blockchain na kojima je baziran i Bitcoin, su trenutno najočitije za primjenu u zaštiti medicinskih baza kao i komunikacija uređaja u medicini.

Regionalna konferencija digitalne medicine „Budućnost je sada“ održava se 7.travnja, 2017. u zagrebačkom Hypo Centru s početkom u 10 sati, detaljan program možete vidjeti na hit-konferencija.hr/Program. Do 10.3.2017. iskoristite pogodnost first minute kupnje tri ulaznice plus jedna gratis.

Kupnja kotizacija i više informacija na hit-konferencija.hr/Registracija.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s