Američki Watson i hrvatska Bura: Brižna strana superračunala

izvor: lider.media

Watson je danas i kuhar i dizajner, filmski redatelj, odvjetnik, poslovni savjetnik… U biti, malo je toga što ne može i ne zna. No možda je najvažnija uloga toga moćnog IBM-ova superračunala ona liječnička jer dr. Watson doslovno spašava živote.

Watson je IBM-ova kognitivna platforma sposobna izvrsno obrađivati dostupne podatke, pretvarati ih u višedimenzionalne informacije, samostalno učiti na osnovi podataka i vlastitog iterativnog iskustva koje stječe u direktnoj ili indirektnoj interakciji s okolinom i ljudima. Predviđanje i predlaganje rješenja zasnovanih ne samo na obradi podataka nego i na logičkom rasuđivanju i uočavanju finih razlika u naočigled identičnim informacijama, kao i prepoznavanje različitosti u uzročno-posljedičnim vezama, čine Watsona vrlo moćnim.

Izazov, dokazivanje i primjena

Čak 80 posto podataka u zdravstvu bilo je nevidljivo, no sada ih IBM-ovo superračunalo Watson može vidjeti pa se mogu iskoristiti za bolju skrb za pacijente.

IBM je proveo Watson kroz tri faze: izazov, dokazivanje i primjenu. Nakon što je 2011. u kvizu ‘Izazov’ pobijedio dva najbolja igrača u povijesti kviza, prvo ozbiljno dokazivanje mogućnosti Watsona bilo je 2012. upravo u području medicine. U suradnji s centrom Memorial Sloan Kettering Cancer pokazalo se da Watson jako mnogo znači u dijagnostici i tretmanu na području onkoloških bolesti. Memorial Sloan-Kettering je s pomoću Watsona kreirao aplikacije koje spajaju kliničku ekspertizu stručnjaka bolnice, podatke pacijenata i dosta stručne literature i istraživanja na području liječenja tumora. S obzirom na to da kognitivni sustav Watson može obraditi 200 milijuna stranica teksta za tri sekunde i savjetovati liječnike pri određivanju personaliziranog tretmana, ne treba posebno isticati koliko je njegova pomoć dragocjena. On omogućava onkolozima da brže pristupe relevantnim informacijama u vezi s liječenjem tumora kako bi postavili i personalizirali i dijagnozu te plan liječenja pacijenata. Cilj je da se takvi resursi učine široko dostupnima liječnicima, pa da pacijenti i liječnici, bez obzira na to gdje bili, uvijek imaju pristup sveobuhvatnim informacijama koje su ključne za unapređenje brige o pacijentima. Za ilustraciju, čak 80 posto podataka u zdravstvu bilo je nevidljivo, a sada ih Watson može vidjeti pa se mogu upotrijebiti za poboljšanje skrbi za pacijente.

Domaći superračunalni adut

Glavna svrha Bure, najsnažnijeg superračunala u regiji Adriatic, smještenoga na Sveučilištu u Rijeci, biotehnološka su istraživanja, no Centar za napredno računanje i modeliranje tog sveučilišta dosad je nju i drugu opremu nekoliko puta primijenio u zdravstvu i medicini.

Od 2012. do danas primjena Watsona u različitim industrijama iznimno je porasla. Primjerice, do kraja ove godine oko milijardu ljudi na ovaj ili onaj način koristit će se kognitivnim tehnologijama IBM Watson. U području zdravstva 200 milijuna pacijenata već se koristi mogućnostima Watsona u dijagnostici i tijekom različitih tretmana u liječenju. Watson pritom ne daje samo analitički pregled, već i prijedlog dijagnostike i postupaka s određenom vjerojatnošću uspjeha. Jedan od najboljih primjera jest Tokijsko sveučilište koje je objavilo da je, zahvaljujući Watsonu, 40-godišnjoj pacijentici uspješno dijagnosticirana jako rijetka vrsta leukemije te je spašena. Osim što je bolest identificirana brže i pouzdanije, Watson je predložio i 30 posto više mogućnosti načina liječenja u odnosu na tradicionalno identificirane metode. Slični primjeri postoje i u našem bližem okružju. Svet zdravia, mreža od 16 bolnica u Slovačkoj i Češkoj, prva je zdravstvena ustanova u Srednjoj i Istočnoj Europi koja se koristi Watsonom u onkologiji, a superračunalo će njihovim onkolozima pomagati pri odabiru tretmana liječenja. Watson još ne pomaže hrvatskim liječnicima, no dotad imamo i jednoga domaćeg superračunalnog aduta na tom području. Najsnažnije superračunalo u regiji Adriatic, Bura, smješteno je na Sveučilištu u Rijeci. Glavna su svrha Bure biotehnološka istraživanja, no Centar za napredno računanje i modeliranje Sveučilišta u Rijeci do sada je imao i nekoliko važnih primjena Bure i druge opreme u zdravstvu i medicini.

– Bura se rabi u istraživanjima radi razvoja više lijekova i računalnih simulacija bioinženjeringa za uzgoj tkiva u suradnji s Odjelom za biotehnologiju. U suradnji s KBC-om Rijeka surađivali smo u dva područja: rekonstrukciji čeljusti i planiranju operacija – kaže Zlatan Car, prorektor Sveučilišta u Rijeci i voditelj Centra za napredno računalstvo i modeliranje, dodajući da je zahvaljujući toj suradnji znatno poboljšana kvaliteta liječenja pacijenata.

Količina podataka u zdravstvu raste 48 posto na godinu. Obujam podataka u području zdravstva do 2020. dosegnut će 2300 egzabajta (jedan egzabajt ima kapacitet od 45 milijuna Blu-Ray diskova). Jasno je da se u takvim uvjetima zdravstvo mora transformirati.

U zdravstvu posla za sva superračunala

Postoje i daljnji planovi primjene Bure u području zdravstva, osobito u području planiranja i optimizacije kirurških zahvata i istraživanja za razvoj inovativnih pristupa u dijagnostici i liječenju.

– Upravo je na tragu toga i bilateralni projekt sa Sveučilištem u Kragujevcu iz Srbije ‘Računalne simulacije krvožilnih bolesti uporabom računalstva visokih performansi’, pri čemu je Centar za napredno računanje i modeliranje nositelj projekta – kaže Car.

Čini se da će sva superračunala u zdravstvu imati što raditi u budućnosti. Količina podataka u toj djelatnosti jako brzo raste, 48 posto na godinu. Obujam podataka u području zdravstva do 2020. Dosegnut će 2300 egzabajta (jedan egzabajt je kapaciteta 45 milijuna Blu-Ray diskova). Prema prognoziranim stopama rasta, ti bi se podaci uskoro mogli mjeriti u zetabajtima i jotabajtima. Jasno je da se u takvim uvjetima zdravstvo mora transformirati kako bi se pružila bolja zdravstvena zaštita. Tu na scenu stupaju moćne računalne platforme. No postavlja se i pitanje hoće li superračunala poput Watsona na kraju zamijeniti liječnike? U IBM-u ističu kako je Watson savjetnik te da računalo nikada neće moći zamijeniti čovjeka, ali može mu mnogo pomoći jer liječnik s pomoću Watsona može u vrlo kratkom vremenu s vrlo velikom vjerojatnošću postaviti dijagnozu pacijentu te propisati terapiju. Pacijenti stoga mogu samo zapljeskati dr. Watsonu.

Tekst originalno objavljen u Tehnopolisu 608., 26. svibnja 2017.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s